Namijenjena je djeci od 4 do 10 godina te služi kao odgovor autora na poplavu diznijevskih i modernih bajki američke produkcije. Autori su stvorili predstavu u potpunosti temeljenu na hrvatskim narodnim bajkama kako bi djecu od najranije dobi upoznali s bogatom hrvatskom kulturnom baštinom koja ima neprekinutu i dugu tradiciju, ali koja je često zapostavljena od strane hrvatskih kazališnih stvaratelja. Bajke… i još nešto stvaraju za svoju dječju publiku poetične, edukativne, zabavne svjetove koji su dio i njihovog, odnosno našeg, kulturnog naslijeđa.

Dramatizacija, dramaturgija, režija, scenografija, kostimografija, scenski pokret, izbor glazbe: Sara Lustig i Goran Vučko
Igraju: Sara Lustig i Goran Vučko

Basne su kratke poučne priče u kojima se kao likovi pojavljuju životinje, biljke i predmeti kako bi zapodjenutom radnjom u odnosima koji su zapravo ljudski, istaknule neku istinu (filozofsku ili etičku) ili pak praktičnu životnu mudrost. Svojom maštovitošću, a opet jezgrovitošću dobar su temelj za raznolike interpretacije. U predstavi „Basne za nas danas“ dramatizacijom su duboko ukorijenjene u naš prostor i vrijeme. Tako dječjoj publici likovi životinja postaju prepoznatljive osobe iz svakodnevnog života, a basna na duhovit i prihvatljiv način izvršava svoju zabavnu ali i odgojnu funkciju. U predstavi je obrađeno pet basni najpoznatijih svjetskih basnopisaca, Ezopa i La Fontainea.

Dramatizacija i režija: Hrvoje Zalar
Igraju: Anja Đurinović i Hrvoje Zalar

Ovo je suvremena adaptacija bajke prilagođena današnjem vremenu a u stilu commedia , dell’arte gdje će nam jedna Klementina i jedan Mateo igrajući se ispričati što je to sve jedan običan Petar morao proći da shvati da zlatni novčići ne kupuju sreću i komadić plavog neba koji je Petar kroz svoje avanture tražio. Pa će tako Petar nakon svojih izazovnih pustolovina ipak naučiti koje su to prave životne vrijednosti. I da nije zlato sve što sja !

Autor braća GRIMM
Obrada: Mihovil Ontini
Adaptacije i režija: Boris Kovačević
Igraju : Sanja Sumrak Radoš i Jakov Jozić

Želja nam je razigranim stilom približiti djeci figuru klauna te im dati do znanja kako je LiLa zapravo slična njima – spava, doručkuje i pere zube, a sve to čini na osebujan način, služeći se klaunovskom logikom. Ali, LiLa u slobodno vrijeme čini i neke nesvakidašnje stvari – hrva se s pčelama, pokušava plesno preračunati kilometre u lilometre i škaklja oblake do posljednje kapi kiše. Vodeći se motom: Manje je manje, a više je taman, LiLa želi potaknuti male gledatelje da širom otvorenih očiju promatraju sebe i svijet oko sebe, da se odvaže maštati i otputovati onkraj duge, baš kao što to čini i ona.

Autorski projekt Nine Sabo, glumice i klaunese u Udruzi Crveni Nosovi – klaunovi doktori i Morane Dolenc, redateljice i lutkarice.
Autorsku glazbu potpisuju Anita Valo i Meri Jaman iz glazbenog sastava MERITAS.
Vizual predstave, lutke i scenografiju izradila je Andreja Jandrečić.

Predstava „Majstori“ donosi humor po uzoru na majstore slapstick komedije Charlia Chaplina i Bustera Keatona, odnosno komediju karaktera, zabune i situacije. Radnja se vrti oko dvojice majstora koji su dobili radni zadatak postaviti semafor za regulaciju prometa. Majstor Leopold je genijalac, ali samodopadan i hvalisav, a šegrt Ivek je radoznao, ali nespretan i lijen. Zbog svojih karakternih osobina upadaju u naizgled bezizlazne situacije i nevolje. Svjesni važnosti ispravno obavljenog posla služe se metodom pokušaja i pogreške čime potiču gledatelje na interakciju. Upravo ta interakcija, koja publiku dovodi do djelovanja i pomaganja protagonistima, pokazala se kao ključ uspješnosti predstave i izvrsnih kritika mnogobrojne publike.

Autori: Dejan Fajfer i Goran Smoljanović
Redatelj: Goran Smoljanović
Dramaturgija: Marta Maria Mekovec de Carvalho
Glazba: Dejan Fajfer
Kostimografija: Selena Gazda
Vizualni identitet i oblikovanje: Marin Seleš
Igraju: Dejan Fajfer i Goran Smoljanović

“Da bi odrastao moraš učiti. Moraš tražiti. Moraš svijet otkrivati. Znam da se bojiš, ali ne boj se, samo tako ćeš upoznati prijatelje, samo ćeš tako doživjeti neobične stvari. I vjeruj mi, prestat ćeš se bojati. Jer kad strahu pogledaš u oči on će nestati.Ne lažemo. Dođi i uvjeri se.”

Sunny Sunninsky

Tekst i režija: Sunny Sunninsky
Asistent režije: Milena Dundov
Scenografija: Mojmir Mihatov
Glazba: Davor Grzunov
Igraju: Asja Rebac, Anđela Ćurković-Petković, Tamara Šoletić

Djed Šimun slavi rođendan, očekuje svoje voljene unuke. Priprema tortu i uređuje kuću samo kako bi oni bili sretni. No, ubrzo saznaje da ipak ne dolaze i da će i ovaj rođendan proslaviti sam. Tužan, pogleda plišanog lisca koji mu pravi društvo te ga lisac zamoli da zajedno ispričaju priču o njegovom životu kako bi razveselio djeda. Predstava govori o samoći, o dobroti te da se ne bojimo sanjati i željeti jer nikad ne znaš kad će se ostvariti. Predstava je glumačko- lutkarska, tematika je nježna i prilagođena dječjem uzrastu.

Tekst : Antonia Šašo Brkanić i Matija Major
Režija: Antonia Šašo Brkanić
Scenografija: Dorotea Gašpar Vlčkova
Lutke: Jasmina Kosanović
Igraju: Matija Major i lisac Samuel

Predstava „Nove zgode Wande LaVande“ nastavak je popularne predstave i sada već ikone riječkog lutkarskog kazališta – „Wande LaVande“. U svojim novim avanturama, dobronamjerna i vedra creska ovčica Wanda LaVanda nastavlja uveseljavati djecu i promicati ideju prihvaćanja različitosti. No, ovom prigodom upoznajemo i nove likove s visina, nizina i podmorja, od kojih su neki karakteristični upravo za primorski kraj – Bjeloglavog supa i Sipu, Ježa i Mrava, koji nas podučavaju o vrijednostima zajedništva i prijateljstva.

Redateljica: Morana Dolenc
Dramaturginja: Vedrana Balen Spinčić
Kreatorica lutaka, scenografije, kostima i lutkarska tehnologinja: Luči Vidanović
Skladateljice: Anita Valo I Meri Jaman
Igraju: Zlatko Vicić, Petra Vučković / Tilen Kožamelj

Cilj predstave je djeci približiti knjige i čitanje, objasniti im koliko je čitanje važno i šta sve mogu da naučiti iz knjiga, ali i na koji način to znanje mogu upotrijebiti u praksi. Ovo je vesela, glazbena, lutkarska igra, prepuna neočekivanih preokreta. Iako se spominje i klasična priča o Crvenkapici, ova predstava stavlja naglasak na suvremeno društvo i dijete u njemu. Čitanje je pravo bogatstvo koje uljepšava svakodnevicu.

Režija: Bonjo Lungov i Konstanti Karakostov
Prerada i adaptacija: Bonjo Lungov i Konstantin Karakostov
Dramatizacija: Atanas Ilkov
Tekst songova: Ivan Teofilov
Igraju: Marko Vujević i Viktorija Palfi

Klasičnu bajku braće Grimm „Kraljevna i žabac“ Zdenka Mišura je malo preradila i prilagodila našem vremenu. I ne samo to! Uspjela je pritom pokazati da likovi iz bajke ne ostaju u njenim okvirima, već ih s manama i vrlinama možemo naći u našem, stvarnom životu. Nije slučajno novi naziv ovoj bajci „Oholica“, jer želi ukazati na oholost kao izrazito ružnu ljudsku manu iz koje redom proizlaze i druge: sebičnost, samoljublje, nepoštivanje date riječi… Ova nas priča upozorava na njegovanje vrlina poput ljubaznosti i uvažavanja drugih, ma kako se oni razlikovali od nas, što su vrlo važne pretpostavke poštenog življenja.

Prema priči „Kraljevna i žabac“ braće Grimm
Redateljica: Milena Blažanović
Tekst: Zdenka Mišura
Po ideji Dunje Adam
Kostimi, lutke, oslikavanje scenografije: Ivana Radić
Igraju: Ana Ljubić i Dino Gluhović

August Šenoa svoje je povjestice pisao prema narodnim motivima prikazujući tradicionalnu narodnu mudrost i slabost čovjeka kada se nađe u teškoj situaciji. Siromašni i pošteni Postolar u teškoj je financijskoj situaciji. Ima tri kćeri čije financijske potrebe ne može zadovoljiti te mu na vrata dolazi vrag i nudi mu pomoć u zamjenu za njegovu dušu po koju će doći za sedam godina. Shvativši što je napravio, Postolar se pokaje te Bog dolazi u ljudskom obliku putnika-namjernika tražeći Postolarovu pomoć koju mu ovaj bez razmišljanja pruži, pa mu čak i besplatno popravi cipele. Zauzvrat mu Bog ispuni tri želje – podari moć tronošcu, čekiću i Postolarovim cipelama da uhvate vraga i ne puštaju ga dok Postolar to ne zaželi.

Po motivima poeme A. Šenoe
Dramatizacija, režija, glazba i scenografija: Ivan Ćaćić
Kostimografija: Ivan Ćaćić i Ria Trdin
Igraju: Vedran Dakić, Nataša Veselinović, Vladimir Andrić, Zorko Bagić

Gdje spavaju bubamare? Što prodaje smrdljivi Martin? Tko je kraljica kukaca? Kako leptirica uspavljuje bebe čahurice? Zašto mravi nemaju vremena? Pogledajte „Stonogu Gogu“ i saznat ćete sve to, a i druge važne informacije o sitnim šumskim životinjama. Glumci Teatra Poco Loco izvode ovu poučnu priču uz puno glazbe (pjevajući i svirajući uživo), a dojam upotpunjuje bogato illustrirana scenografija koja nas vodi u najtajnije djelove šume.

Redateljica: Renata Carola Gatica
Tekst: Andrijana Grgičević
Dramatizacija: Maja Katić
Scenografija: Renata Carola Gatica i Florencia Troisi
Kostimografija: Renata Carola Gatica
Glazba: Ivana Đula i Luka Vrbanić
Igraju: Zrinka Kušević, Maja Katić, Fabijan Komljenović/Filip Sever

Tri brata medvjeda: Bukalo, Mrgud i Bero i njihov otac medvjed Bruno skladno i veselo žive u Bukovoj šumi. Dolazi dan kada zaigrani medvjedi moraju preuzeti dio odgovornosti i postati odrasli, odgovorni medvjedi. Srećom svaki od njih je dobar u nečemu i sjajno se nadopunjavaju! Bukalo je ribolovac, Mrgud je sakupljač meda, a Bero je umjetnik. Najvažniji je zadatak svakog medvjeda pošteno se udebljati prije zime i zimskog sna. Jer zimi se samo spava, govorio im je Bruno pripremajući ih za taj dan. Tu nije bilo problema dok god je bilo meda i ribe… ali kada hrane nestane, kako se udebljati od umjetnosti? I koji je onda najvažniji zadatak svakog medvjeda umjetnika ako se ne tiče hrane?

Tekst i dramatizacija: Ludwing Bauer
Režija: Morana Dolenc
Asistencija režije: Lidija Kraljić
Scenografija, lutke i kostimi: Ria Trdin
Scenski pokret: Maja Huber
Glazba: Vlatko Panić
Glume: Areta Ćurković, Đorđe Dukić, Tena Milić Ljubić, Gordan Marijanović

Jedna od temeljnih potreba svakog djeteta je sigurnost. Dok su maleni, roditelji ih štite od opasnosti vanjskog svijeta brigom i ljubavlju unutar svoja četiri zida. Ali što kada djeca odrastu i dođe vrijeme da stvore vlastiti dom? Nisu sva djeca ista kao ni ljudi koji će postati, ali svi trebamo prevladati svoje mane i stvoriti radne navike kako bismo uspješno odrasli i štitili nove naraštaje. Jedna od basni koja to vrlo točno uči jest ona o tri praščića. Priča je poznata. Majka u svijet šalje svoja tri sina, oni grade kuće u skladu sa svojim karakterom i navikama. Tu je, naravno, i strašni vuk kao paradigma svih opasnosti, a basna će pokazati da se površnost, lijenost i zaigranost u svijetu odraslih skupo plaćaju.

Tekst: Ana Tonković Dolenčić
Režija: Leo Katunarić
Kreacija lutaka: Ana Sekulić
Scenografija: David Peroš Bonnot
Glazba: Mario Mirković
Oblikovanje svjetla: Vilim Sever
Igraju: Ana Herceg, Ivan Bošnjak, Boris Mirković, Mario Mirković,
Anđelko Petric, Adam Skendžić

Klasičnu bajku „Vuk i sedam kozlića“ u ova recesijsko inflacijska vremena smanjili smo na Vuka i jednog Kozlića, u skladu s nametnutim nam mjerama štednje. Komedija je smještena u prostor sudnice, čime se automatski žanr promijenio u tragikomediju, a pred Sutkinju je stavljena vječna dilema između Krivca i Žrtve. No, kako je to u našem krivosuđu uobičajeno, stvari se nikada ne odvijaju onako kako smo zamislili. U ovoj predstavi odlučili smo se zaigrati s motivom „kazališta u kazalištu“ pa tako oba naslovna lika imaju priliku iznijeti svoju verziju priče, a našu dragu dječju publiku podsjećamo kako se ne može nekažnjeno lagati i izmišljati pa čak ni pod okriljem mašte.

Adaptacija: Kristina Kegljen (prema priči braće Grimm)
Režija: Mario Kovač
Glazba: Andrija Rudić
Scena, lutke i kostimi: Valentina Srnojević
Igraju: Matej Safundžić, Valentina Srnojević i Darija Vlajnić

Dado je iskusna bakterija koji već dugi niz godina radi u Zubolandu, u odjelu Kvaritelja zuba. Specijalizirao se za dječje zube jer kako kaže, tako su maleni i slatki da im je teško odoljeti. Suprotnost njemu je Dodo, bakterija koja prvi put dobije zadatak pokvariti neki zub. Ne zna baš ništa o zubima, kakvi zube postoje, koliko ih ima, što je to caklina, što je to karijes, kako nastaje… Odgovore na sva ta pitanja možete pronaći u priči koja osvaja sva srca i sve zubiće, male i velike. Dorijan je sedmogodišnji dječak koji jako voli jesti sladoled, slatkiše i grickalice. Baš kao i većina djece. Ali ono što nikako ne voli, to je redovito prati zube nakon obroka. To je savršena prilika za dvije malene bakterije, Dodu i Dadu, da napadnu Dorijanove zubiće i naprave mu karijes na zubima.

Tekst i režija: Marijana Matoković
Glasove posudili: Miro Soldo, Marijana Matoković i Marijin Kuzmičić
Scenografija i kostimografija: Ana Mikulić
Glazba: Marijin Kuzmičić
Scenski pokret: Ilijana Lončar
Igraju: Marijin Kuzmičić i Andrija Krištof